Slavonski Brod, 28. 11. 1995. (IKA)

"Ne možemo razumjeti da netko s hrvatske strane može staviti svoj potpis na dokument koji znači predaju vjekovnih hrvatskih prostora agresoru"

"Daytonski mirovni sporazum o etničkoj podjeli BiH u dva entiteta, prema kojemu se plehanski kraj I najveći dio Bosanske posavine s hrvatskom većinom našao u srpskom entitetu, mi, franjevci plehanskog samostana, koji stoljećima djelujemo na tim prostorima, smatramo moralno neprihvatljivim", kaže se u pismu što su ga franjevci s Plehana, s privremenim boravištem u Slavonskom Brodu, uputili javnosti i zastupnicima II. izvanrednog Sabora Veležupe Posavske, u Ponedjeljak 27. studenoga, u Orašju. "Međunarodnoj zajednici, koja nema više moralne vrijednosti, nije stalo do pravednog mira, budući da nagrađuju agresora koji je počinio ogromne zločine, ali ne možemo razumjeti da netko s hrvatske strane može staviti svoj potpis na dokument koji znači predaju vjekovnih hrvatskih prostora tom istom agresoru", stoji u pismu plehanskih franjevaca. Usprkos svemu tome, franjevci plehanskog samostana ne odriču se prava na povratak, a vratit će se čim "dobiju osnovna jamstva zaštite ljudskih života". Ističući da za povratak imaju povijesne razloge, napominju da franjevci u Bosni postoje još od godine 1378. "U to doba franjevci djeluju na Plehanu, Što svjedoče temelji crkve sv. Marka, te slicni tragovi njihove djelatnosti u Velikoj, Sočanici, Mišincima, Živinicama, Markovcu, Koraću. Osamdesetak godina nakon pada središnje Bosne, plehanski se kraj odupirao osmanlijskim cetama i onda doživio katastrofu, ali franjevci i Hrvati katolici su preživjeli, rasli i napredovali". Koliko je plehanski kraj posljednjih 50 godina pretrpio za hrvatstvo svjedoči knjiga "Stradanje ljudi plehanskoga kraja 1941-1947". U tom je, naime, razdoblju pobijeno 3.903 Hrvata. Na kraju pisma ističe se: "Ova najnovija politička odluka duboko nas je pogodila, ali ne i pokolebala. Mi smo znali i znamo da nam predstoji ponovno rađanje, ali sada u težim okolnostima. U tome se nadamo potpori svih dobrih ljudi, a mi ćemo i u sljedećim stoljećima raditi na oživljavanju plehanskog kraja i cijeloga posavskog područja". Pismo je u ime franjevaca plehanskog samostana potpisao gvardijan fra Anto Tomas.