Get Adobe Flash player
Kad ste zadnji put bili u Derventi?
 
Home

Postoje brojne vrste laži, a jedna od njih je i manipulativna statistika koja se u posljednje vrijeme vrti u javnosti ne bi li se dokazalo nedokazivo, odnosno, da veliki dio Posavine i nije teritorij hrvatskog naroda.

U tu svrhu često se izdvajaju neke posavske općine bez uvažavanja cjelovitosti Posavine kao regije. Jedna takva manipulativna statistika, napravljena za općine Derventu i Modriču koje sada pripadaju R. Srpskoj, poručuje Hrvatima u Posavini kako su još i dobro prošli jer su im ostale općine Orašje i Odžak kao i dijelov općine Bos. Šamca.

Ako se moraju odre?i op?ina u kojima su bili za dlaku u manjini, nije navedeno po kojoj logici, ili pravednom principu, Hrvati bi trebali biti zadovoljni samo sa dijelovima op?ine Bos. amac i pored toga to popis stanovnitva iz 1991. dokazuje hrvatsku ve?inu?!

Postoji samo matemati?ka i dijalekti?ka logika, sve ostalo je o?ito politikantska koja iz cjelovitog posavskog konteksta izvla?i sljede?u statistiku:

Nacionalni sastav stanovnitva Nacionalni sastav stanovnitva


op?ina Derventa, popis 1991. op?ina Modri?a popis 1991.
Ukupno: 56.489 Ukupno - 35.613
Srbi - 22.938 (40,60%) Srbi - 12.534 (35,19%)
Hrvati - 21.952 (38,86%) Bonjaci- 10.375 (29,13%)
Muslimani - 7.086 (12,54%) Hrvati-9.805 (27,53%)
Jugoslaveni - 3.348 (5,92%) Jugoslaveni-1.851 (5,19%)
Ostali - 1.165 (2,08%) Ostali -1.048 (2,94%)

Upravo se statistika u ovom primjeru potvrdila kao super sredstvo za manipulaciju i to iz vie razloga, ali zbog prostora navodimo samo dva najbitnija.

I.- Posavina je jedna cjelina koju ?ine op?ine Derventa, B. Brod, Odak, B. amac, Modri?a, Grada?ac, Br?ko i Oraje. Slobodno moemo re?i kako Hrvati u distriktu mogu zaboraviti grad Br?ko, ali ne i hrvatska sela. Isto vai i za Grada?ac kojeg kontroliraju Bonjaci ali ne i hrvatska sela koja su dijelom u F BiH, a dijelom u R. Srpskoj. Ipak, da bi uvidjeli stvarno pravo Hrvata, shodno naconalnom sastavu stanovnitva u Posavini 1991., ozbiljan pristup ne bi smjeo iz posavske cjeline izdvajati samo dvije op?ine jer tako dobijeni rezultat ne odgovara istini niti joj slui. Istinit podatak nudi jedino zbrajanje stanovnitva u kompletnoj posavskoj regiji.

Nacionalni sastav stanovnitva Bosanske Posavine kao jedne jedinstvene regije, izraen u brojci i postotcima, a prema popisu iz 1991. godine, je sljede?i: Ukupan broj stanovnika 260.793, Hrvati 131,542 ili 51%, Srbi 77.723 ili 29%, Bonjaci 32. 796 ili 12%

Bilo bi jako interesantno ?uti stav analiti?ara o ovoj cjelovitoj statistici koja nepobitno dokazuje pravo Hrvata na najve?i dio teritorija u Posavini?

II.- Ako autori izdvojenih statistika poznaju prolost Posavine onda ne bi smjeli zanemariti ?injenicu da su komunisti u bivoj YU izdvojili brojna hrvatska sela i administrativno ih pripojili op?ini Doboj ne bili tako unitili hrvatsku ve?inu u op?ini Derventa. To su o?ito uspjeli ina?e autori statistika ne bi zaobilazili ta sela koja su uvijek pripadala i gravitirala Derventi iz koje su partijskim dekretom istjerana.

Bez uvaavanja ove dvije navedene ?injenice svaka statistika je krezava i slui samo za dnevnopoliti?ke potrebe, ali ne i za ozbiljno teritorijalno razgrani?enje.

Maksimalisti?ka i minimalisti?ka politika, ili kompromis

Uvaavaju?i stvarnost koja je najve?im dijelom interes svjetskih mo?nika i u svijetu uvrijeeno pravo vojne ?izme na ratno osvajanje, povratak cijele Posavine u hrvatske ruke nije realno ostvariv. Oni hrvatsko-bonja?ki politi?ari koji mlataraju cijelom Posavinom tek su maksimalisti?ki manipulatori koji zavode hrvatski narod i udaljavaju ga od kompromisnog rjeenja. Na drugoj strani manipulativni statisti?ari su minimalisti?ki manipulatori koji, zbog svojih uskih interesa, ele Hrvatima oduzeti i ono utjeno legitimno pravo na, koliko-toliko, proirenu Posavinu. I jedni i drugi su sve samo ne na korist hrvatskog naroda i u Posavini i u cijeloj BiH.

Povratak raseljenih osoba

Mnogi se pitaju zato je na izborima odaziv posavskih Hrvata nedopustivo malobrojan? Hrvatima iz Posavine, naro?ito onima koji su se odselili, moe se opravdano uputiti kritika zbog sramotno malobrojnog izlaska na izbore to je poljedica nedopustivo slabe politi?ke zrelosti. Znamo, lake je kukati nego li djelovati ali, svatko zna da lake nije i bolje. Svi Posavci koji ne izlazi na izbore, ?ak ako su se i vratili u Posavinu, u stvari su institucionalno mrtvi i, pored toga to su sami sebi na tetu jer o njihovoj sudbini odlu?uju drugi, oni ?ine tetu i Hrvatima u Posavini i na nivou cijele BiH. Nanesena teta je jako bolna Hrvatima koji izlaze na izbore i demokratskim sredstvima se bore za svoja legitimna prava. Dio odgovornosti za politi?ku nezainteresiranost posavskog glasa?kog tijela snose tako?er i hrvatske polit?ke stranke koje, sve do pred same izbore, nimalo nisu angairane na animiranju posavskih Hrvata niti ih njihovi problemi interesuju.

Tako?er, mnogi se pitaju zato je izostao zna?ajan povratak Hrvati u njihovu Posavinu? Iz istih razloga zbog koji se na svoja ognjita ne vra?a ni ve?ina protjeranih Hrvata iz Sredinje Bosne, Uskoplja, Rame i drugih dijelova BiH? Tu?a i ?esto nepijateljski raspoloena vlast druga dva naroda, ali i samo netolerantno okruenje, sigurno su jedan od bitnih razloga koji uzrokuju politi?ku i osobnu nesigurnost kao i slabe investicije u razvoj. U ovoj Prokletiji ve? je nebrojeno puta dokazano; jao onom tko ovisi o tu?oj dobroj volji.

Medjutim, za slab povratak Hrvata u BiH treba prvenstveno zahvaliti poltici Republike Hrvatske koja je domovnicama i pogodnostima mnogo toga u?inila da se prognani Hrvati iz BiH nakon rata ne vrate u svoje domove. Za razliku od europski sre?ene Hrvatske, ekonomskosocijalno nesre?ena BiH i izostanak poticaja, slaba su ponuda za masovniji povratak. Hrvatska je sebi iz BiH isisala prijeko potrebnu populaciju za opstanak i ekonomsku odrivost. Za razliku od Srba iz Hrvatske, BH Srbi nisu od Srbije dobili takvu priliku ve? su se unutar BiH pregrupirali u jednu cjelinu (49% teritorija BiH). Najbolji dokaz ovoj tvrdnji su i sami Bonjaci koji nisu imali u susjedstvu domovinu i zato ih je mnogo ostalo, a i danas se vra?aju, u svoje domove. Oni koji su zavrili u Amerci, Kanadi, vedskoj i u drugim bogatim zeljama Zapada, tim Bonjacima tako?er ne pada na pamet povratak u BiH.

Ako u Hrvatskoj postoji politi?ki interes za povratkom Hrvata u Posavinu onda bi se Lijepa naa morala vie angairati na povratku hrvatskih Srba koji su izbjegli iz Hrvatske i ostali u Posavini. Obostranom povratku Hrvata i Srba u svoje domove, na relaciji Hrvatska Posavina / Posavina Hrvatska, najvie bi mogli doprinijeti Ivo Josipovi? kao predsjednik Hrvatske i Boris Tadi? kao predsjednik Srbije. Politi?ki doprinos ovog predsjedni?kog dvojca morale bi ekenomskim i socijalnom zbrinjavanjem pratiti i Vlade obe zemlje. Naravno, slubena Banja Luka i Mostar tako?er imaju dio svoje odgovornost bez koje se teko moe realizirati obostrani povratk raseljenih. Osobna, politi?ka, pravna, ekonomska i socijalna sigurnost preduvjet su i za povratak i smanjenje nacionalnih tenzija. Ipak, do blagostanja i toleranicje ne moe do?i dok se u BiH prethodno ne sprovedu potene Ustavne reforme i, koliko je to mogu?e, pravedno teritrorijalno razgrani?enje na tri ili ?etiri federalne jedince. Pod naslovom SREDNJA RAZINA TRI KANTONA jako interesantno rjeenje ponudio je mr.sc eljko Vuki?: http://www.posavski-obzor.info/komentari/srednja-razina-tri-kantona

Teritorijalna razmjena, Tre?i, i eliminacija bonja?kog unitarizma

U projektu stvaranja hrvatskog entiteta Hrvati iz Posavine nisu, niti po svojoj brojnosti mogu biti, remetila?ki faktor ili klin raskola u BH hrvatskom korpusu. Dodue, kao i u svakoj drugoj hrvatskoj regiji, ima i u Posavini onih ?udnih prosarajevskih Hrvata koji su glasni ali su ipak minorna manjina. Na kraju krajeva, dvije hrvatske stranke u naru?ju bonja?kih stranka tvore protivnike Tre?eg, (NS Radom za boljitak i HSP BiH), a nemaju sjedite u Posavini niti su na izborima od Posavaca dobili zna?ajan broj glasova.

Sarajevo ne eli ?uti za Tre?i i zbog toga svojom propagandom nastoji stvoriti animozitet me?u Hrvatima a naro?ito na relaciji Posavina Hercegovina, i to navodnom direktnom izdajom Posavine od strane Hrvatske i Hrvata iz Hercegovine. Pri tome Sarajevo nikad ne spominje vlastitu izdaju i Posavine i Isto?ne Bosne sa Srebrenicom koja je tako?er u Republici Srpskoj. Eto, bonja?ka elita vie voli Hrvate Posavine nego li svoje izdane Bonjake iz Isto?ne Bosne???!!! Oni Hrvati koji su se navukli na tu prozirnu sarajevsku propagandu, na alost ima ih i tetno djeluju, pokazali su koliki je njihov IQ politi?ke inteligencije.

Pored toga to bi Tre?im i Bonjaci dobili svoj entitet, u kojem se ne bi vie iscrpljivali naguravanjem Hrvata, idealni protulijek bonja?kom unitarizmu i akutnoj krizi u BiH bio bi dogovor Hrvata i Srba o razmjeni teritorija. Nije jasno zato Banja Luka razmjenu teritorija poistovje?uje sa gaenjem Republike Srpske? Svi Hrvati koji tee ka Tre?em podravaju opstojnost Republike Srpske.Tu nema dileme. Ali, s obzirom na porijeklo imovine, teritorijalni opseg RS ne bi smio biti nedodirljiv. Zato se Banja Luka odri?e Srba iz Glamo?a, Drvara i Grahova? Zato ih ne ele u R. Srpskoj? Zar navedeni Srbi i Hrvati iz Posavine ne bi bili sretniji ako bi razmjenom teritorija ve?ina njih zavrila u svojem jatu?

Apsolutna ve?ina posavskih Hrvata mogla bi se, uz odre?ene korekcije granica, ujediniti oko zemljovida priloenog u naslovu. U suprotnom, ako bi ve?ina njih bili maksimalisti koji bi za sebe traila sve, Hrvati u Posavini ne?e dobiti nita vie nego to sad imaju. Na priloenoj karti su i vuk sit i ovce na broju. I Srbi imaju svoj koridor i Hrvati ve?i dio svoje Posavine. Za hrvatsko-srpsko rjeenje - povijesni dogovor, prijateljstvo, i obostranu opstojnost - jedni moraju pobjediti aroganciju i maksimalisti?ko prisvajanje teritorija a drugi aroganciju i iluziju o maksimalisti?kom vra?anju svake vrbe.

Zbog pot?injenog poloaja, bonja?ko preglasavanje i institucionalna nejednakost u odnosu na Bonjake i Srbe, BH Hrvati su u neravnoprvnom poloaju i na dravnoj i na entitetskoj razini. Zbog vlastite zatite na nivou dravne vlasti, BH Hrvati su jednim dijelom ovisni o suradnji sa Srbima. Takava ovisnost nema korektan cjenovnik a kada bi i postojao, zbog neravnopravnog statusa, ne bi se ra?unalo po njemu ve? bi sve bila stvar uvjetovane pogodbe. Po principu; odrapi cijenu proporcionalno nemo?i o?ajnika. Zaboravlja se kako narod moe preivjeti ako zamuri na prolost ali ne ako i zamuri na budu?nost. Povijest je duga ali je budu?nost jo dua. S nama ili bez nas.

To ovisi i o drugima i o nama. Ipak je najvie do nas samih. Svih Hrvata.

Posavski Obzor

Ažurirano (Nedjelja, 23 Siječanj 2011 21:05)